Ranim jutarnjim satima Sjedinjene Američke Države izvele su opsežnu vojnu operaciju na teritoriji Venezuele, čime je započela nova, izuzetno rizična faza u već godinama zategnutim odnosima Washingtona i Caracasa. U glavnom gradu Venezuele čule su se eksplozije i preleti vojnih aviona, dok je u južnim dijelovima grada, u blizini jedne od najvećih vojnih baza, zabilježen nestanak električne energije. Nad gradom se dizao gust dim, a informacije o razmjerama napada još se prikupljaju.
Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da je riječ o „velikom napadu“, istovremeno objavivši da je predsjednik Venezuele Nicolás Maduro uhapšen i izvan zemlje, zajedno sa suprugom Ciliom Flores. Prema navodima američkih zvaničnika, operaciju hapšenja izvela je Delta Force, elitna specijalna jedinica američke vojske, poznata po operacijama visokog rizika, uključujući likvidaciju vođe Islamske države Abu Bakra al-Baghdadija 2019. godine.
Pravna optužnica i vojna sila
Washington tvrdi da je Maduro suočen s ozbiljnim optužbama pred saveznim sudom u Južnom okrugu New Yorka. Američka državna tužiteljica Pam Bondi navela je da se venezuelskom predsjedniku na teret stavljaju zavjera za narko-terorizam, uvoz velikih količina kokaina, posjedovanje automatskog oružja i eksplozivnih sredstava, kao i djelovanje protiv sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država. Prema njenim riječima, Maduro će „uskoro osjetiti punu snagu američke pravde“.
Vlada Venezuele zasad nije potvrdila Madurovo hapšenje. Potpredsjednica Delcy Rodríguez izjavila je da se ne zna gdje se nalaze predsjednik i prva dama, zatraživši od Washingtona dokaz da su živi. U televizijskom obraćanju optužila je SAD za smrtonosne napade širom zemlje, u kojima su, kako tvrdi, stradali civili, pripadnici vojske i državni zvaničnici.
Eskalacija nakon dugotrajnog pritiska
Američka vojna akcija uslijedila je nakon višemjesečne eskalacije političkog, ekonomskog i sigurnosnog pritiska na Venezuelu. Washington je prethodno presretao venezuelske naftne tankere, uvodio dodatne sankcije i optuživao Caracas za umiješanost u međunarodnu trgovinu drogom. Paralelno s tim, SAD su kontinuirano osporavale Madurov legitimitet, pozivajući se na, kako navode, višestruke izborne manipulacije i gušenje opozicije.
Ipak, direktni vojni udar i hapšenje aktuelnog predsjednika predstavljaju kvalitativni iskorak u američkoj politici prema Latinskoj Americi, s potencijalno dalekosežnim posljedicama po međunarodni poredak.
Oštre reakcije saveznika Caracasa
Napadi su odmah izazvali snažne reakcije glavnih saveznika Venezuele. Rusija je izrazila „duboku zabrinutost“ zbog, kako je navedeno, nasilnog odvođenja predsjednika suverene države. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije ocijenilo je američku operaciju kao „čin oružane agresije“ i grubo kršenje međunarodnog prava, pozivajući na hitno razjašnjenje okolnosti i poštivanje principa državnog suvereniteta.
Iran je, također, oštro osudio napad, navodeći da predstavlja kršenje Povelje Ujedinjenih nacija i prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Teheran je upozorio da bi posljedice ovakvog presedana mogle destabilizirati širi međunarodni sistem.
Kuba je američku akciju nazvala „kriminalnom“ i zatražila hitnu reakciju međunarodne zajednice, dok je Moskva dodatno poručila da Latinska Amerika mora ostati „zona mira“.
Evropa oprezna, Kina šuti
Evropska unija reagirala je znatno suzdržanije. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas ponovila je stav da Maduro nema legitimitet, ali je istovremeno pozvala na uzdržanost, poštivanje međunarodnog prava i mirnu tranziciju vlasti. Pojedine evropske države saopćile su da prate situaciju i rade na zaštiti svojih državljana u regiji.
Kina, ključni ekonomski partner Venezuele i glavni kupac njene nafte, zasad nije dala zvaničan komentar. Ipak, Peking je prethodnih sedmica, zajedno s Moskvom, pružio političku podršku Caracasu suočenom s američkim sankcijama i blokadama naftnih isporuka. Samo dan prije napada Maduro je u Caracasu razgovarao s kineskim specijalnim izaslanikom za Latinsku Ameriku o nastavku investicija i strateške saradnje.
Presedan s nepredvidivim posljedicama
Američki napad na Venezuelu i hapšenje njenog predsjednika otvaraju ozbiljna pitanja o granicama upotrebe sile, ulozi međunarodnog prava i budućem odnosu velikih sila. Iako Washington operaciju predstavlja kao provođenje pravde nad „narko-državom“, za Moskvu, Teheran i niz drugih aktera riječ je o opasnom presedanu koji može dodatno produbiti globalne podjele.
Šta će se dalje dešavati u Venezueli – politički, sigurnosno i ekonomski – ostaje neizvjesno. Ono što je, međutim, već jasno jeste da je Latinska Amerika ponovo postala prostor direktnog sudara globalnih interesa, s posljedicama koje daleko nadilaze granice same Venezuele.
(Proglas)
TRUMP ZATVARA NEBO NAD VENECUELOM: Prijetnja Maduru ili uvod u širu operaciju?
