Vlasti u Bosni i Hercegovini ove godine planiraju novo zaduženje veće od milijardu eura, pri čemu FBIH prednjači s planiranih 800 miliona eura kroz izlazak na međunarodno tržište, dok Republika Srpska najavljuje dodatna zaduženja od oko 500 miliona eura.
Ključni problem nije samo u visini duga, već u njegovoj namjeni. Umjesto investicija koje bi generirale rast, sredstva se dominantno koriste za pokrivanje budžetskih deficita i vraćanje ranijih obaveza, što dugoročno produbljuje fiskalnu ranjivost.
Ukupan dug oba entiteta približno je jednak – oko 3,5 milijardi eura – ali je struktura rizika različita. Republika Srpska je izloženija, s dugom koji doseže oko 35 posto BDP-a, dok je u Federaciji taj udio znatno niži. Uprkos tome, RS nastavlja s novim zaduženjima, posebno kroz garancije za javna preduzeća u energetici i infrastrukturi, što dodatno opterećuje javne finansije.
Federacija BiH planira emisiju euroobveznica kako bi osigurala likvidnost budžeta, izbjegavajući aranžmane s međunarodnim institucijama poput International Monetary Fund, koji bi podrazumijevali strožiju kontrolu trošenja. Ekonomisti upozoravaju da je riječ o izuzetno velikom iznosu koji će dugoročno opteretiti budžete bez jasne strategije otplate.
S druge strane, Republika Srpska se sve više oslanja na kredite i garancije, uključujući aranžmane s kineskim bankama za infrastrukturne projekte i ulaganja u zastarjeli energetski sistem. Analitičari upozoravaju da takav model, bez jasnog investicijskog okvira, povećava rizik da dugovi budu vraćani kroz dodatno zaduživanje ili opterećenje javnih resursa.
U pozadini oba modela stoji isti obrazac: iscrpljeni domaći izvori finansiranja i rastuća zavisnost od inostranih kreditora. Bez preusmjeravanja sredstava u razvojne projekte, novo zaduženje ne predstavlja investiciju u budućnost, već produžavanje postojeće finansijske krize.
NOVA FAZA PARALELNE DIPLOMATIJE: RS otvara kancelariju za međunarodne odnose
