Nova runda diplomatskih napora da se smanje tenzije zbog ruskog gomilanja trupa pored ukrajinske granice počinje 7. februara kada se francuski predsjednik Emmanuel Macron sreće sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Istog dana njemački kancelar Olaf Scholz putuje u Sjedinjene Države da razgovara sa predsjednikom Josephom Bidenom.
Kremlj je, međutim, pokušao da umanji sva veća očekivanja pred sastanak Putina i Macrona, kako je portparol Dmitri Peskov rekao da se ne očekuje odlučujući napredak.
“Situacija je previše kompleksna kako bi se mogao očekivati odlučujući napredak na jednom sastanku”, rekao je Peskov novinarima, iako je razgovore nazvao “veoma važnim”.
Pred put, Macron je 6. februara telefonom razgovarao sa Bidenom. Razgovor je trajao 40 minuta, a dvojica lidera su “podijelila informacije o kontaktima ostvarenim tokom vikenda” zbog bolje koordinacije pred put u Moskvu, saopšteno je iz francuskog predsjedničkog kabineta.
Bijela kuća je saopštila da su dva predsjednika razgovarala o “tekućim diplomatskim naporima kao odgovoru na kontinuirano vojno jačanje Rusije na granicama sa Ukrajinom”.
Zapad kaže da je Rusija skupila više od 100.000 vojnika na granici. Sumnja se da bi to moglo biti uvod u invaziju na Ukrajinu.
Rusija poriče da planira invaziju, ali je tražila široke sigurnosne garancije koje uključuju da Ukrajina nikada ne postane članica NATO saveza.
Ruski diplomata je 7. februara povezao pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja između Moskve i Washingtona sa ispunjavanjem sigurnosnih garancija iz zahtjeva Kremlja.
“Naš budući dijalog sa Amerikancima koji se tiče strateške stabilnosti, velikim dijelom, će zavisiti o tome kako su pitanja povezana sa sigurnosnim garancijama rješena”, rekao je Vladimir Jermakov, šef odjeljenja za neširenje i kontrolu nuklearnog oružja u ruskom ministarstvu vanjskih poslova za rusku novinsku agenciju RIA.
Njemački kancelar u Washingtonu
Scholzova posjeta Washingtonu, prva od kada je naslijedio Angelu Merkel na poziciji kancelara u decembru, ima za cilj da poboljša profil Njemačke kao medijatora u ukrajinskoj krizi nakon što se novi njemački lider suočio sa kritikama jer se nije saglasio sa slanjem oružja u Ukrajinu.
Prije nego što je napustio Berlin 6. februara, Scholz je ponovio da Njemačka neće poslati oružje u Ukrajinu, ali je rekao da će Njemačka biti spremna da pošalje trupe u Baltičko more.
“Mi smo spremni na šta god je potrebno da ojačamo” njemačko prisustvo u NATO operacijama na Baltiku, rekao je Scholz u intervjuu za njemački ARD.
Njemačka predvodi operacije NATO-a u Litvaniji i ima približno 500 vojnika koji su tamo stacionirani.
Scholz je branio odbijanje Njemačke da pošalje oružje Ukrajini, rekavši za televiziju ARD: “Njemačka vlada dugi niz godina ima jasan kurs da ne isporučuje u krizne zone i da takođe ne isporučuje oružje Ukrajini.”
Scholzova vlada takođe je izazvala kritike jer je odbila da navede koje bi sankcije Njemačka podržala protiv Rusije, ali je kancelar rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, Jake Sullivan je rekao da je tačno da Njemačka nije poslala oružje, ali da je ona drugi najveći donator Ukrajini nakon SAD-a.
“Različiti saveznici će uzeti različite obaveze”, rekao je Sullivan, misleći na 30 članica NATO-a.
Sullivan je takođe rekao da će Biden i Scholz raspravljati o gasovodu Sjeverni tok 2 na Baltičkom moru za koji se očekuje da će dovoditi ruski plin u Njemačku.
Sullivan je siguran da rad gasovoda “neće krenuti naprijed” ako Rusija izvrši invaziju, kako je rekao. Međutim, Scholz je samo rekao da “ništa nije isključeno” na pitanje o gasovodu u intervjuu za ARD.
Izgradnja gasovoda je završena, ali gas još ne teče jer njemački regulatori nisu dali zeleno svjetlo.
Nakon Scholzovog puta u Washington, on bi trebao da se sastane s liderima baltičkih država u Berlinu kasnije ove sedmice, a otputovaće u Ukrajinu i Rusiju kasnije tokom februara.
Takođe 7. februara u Ukrajini se očekuju ministri vanjskih poslova Njemačke, Češke, Slovačke i Austrije.
Kijev je umanjio američka upozorenja da je Moskva pojačala pripreme za veliki upad u Ukrajinu, a savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog insistirao je da su šanse za rješavanje krize diplomatijom i dalje veće od šansi za napad.
Sullivan je upozorio da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili sedmica, ali je takođe rekao da bi Moskva mogla da izabere diplomatiju umjesto vojne intervencije.
Izvor: dpa, AP, Reuters i AFP, foto: ABC news
