15.5 C
Mostar

MATTHEW PALMER O IZBORNIM REFORMAMA U BIH: “Neću vam reći šta je to što će stranke dogovoriti, čuli ste HDZ BiH…”

Matthew Palmer, američki izaslanik za izborne reforme u BiH, u razgovoru sa novinarima kaže kako je zadovoljstvo bilo ponovo biti u Sarajevu, te podsjeća na to kako je našu zemlju posjetio u julu zajedno sa Angelinom Eichhorst, direktoricom Evropske službe za inostrane poslove za zapadnu Evropu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju, piše Oslobođenje.

– Tada smo se sastali sa predstavnicima stranaka širokog spektra, kako bismo vidjeli koji je to put koji vodi naprijed. Od tada sam dobio novu poziciju, jer je državni sekretar SAD-a zamolio da ostanem angažovan po pitanju izborne reforme, da radim sa strankama, da nastojimo naći put koji će dobiti podršku za provođenje, koji će donijeti bolje upravljanje u Bosni i Hercegovini, koji će promovirati funkcionalnost, konkretno u Federaciji BiH, unaprijediti BiH na putu ka njenom članstvu u Evropskoj uniji, tako što će procese u zemlji dovesti u sklad sa evropskim zakonima i presudama evropskih sudova, uključujući slučaj Sejdić – Finci i put koji će obezbijediti transparentnost i dobro upravljanje izbornim procesom.

– Vjerujem u mogućnost koja je sada otvorena, državni sekretar Antony Blinken smatra da se ove godine mogu provesti značajne izborne reforme. Ovo je jedna od onih rijetkih neizbornih godina u BiH, što predstavlja šansu. Želimo pomoći strankama da iskoriste tu priliku, da postignu dogovor, koji može dobiti dostatnu podršku u Parlamentu BiH. Smatramo da će to zahtijevati ograničene, ciljane ustavne promjene, kao i promjene zakona. Postoji ta šansa. Politika jeste komplikovana, radimo zajedno sa EU sve što je u našoj moći da pomognemo strankama, da sjednu za sto i iznesu ideje, pregovaraju do postizanja dogovora i pomognu ovoj zemlji da ide ka budućnosti koja je stabilnija, mirnija, prosperitetnija i da zemlju čvrsto izvedu na put ka integracijama, rekao je Palmer u uvodu razgovora.

Sadašnju krizu u radu institucija vidi kao šansu za napredak u reformama, jer “svaki politički sistem se suočava sa izazovima, što je normalan dio demokratskih politika”.

– Navigacija kroz te izazove je odgovornost izabranih lidera, poručuje Palmer, koji bi bio zadovoljan dogovorom o provođenju presuda Evropskog suda do kraja 2021. To nije jednostavno, ali to je demokratija. Moj posao nije da naredim strankama šta da rade, već da okupim ljude, da razgovaraju, nađu zajedničke interese, ističe Palmer.

IMALI SMO MNOGO REAKCIJA NAKON VAŠIH PORUKA, KAKO O TOME DA JE ZA HDZ NEPRIHVATLJIV PRIJEDLOG O UKLANJANJU ETNIČKIH ODREDNICA, TAKO I NA PROMJENE VEZANE ZA DOM NARODA. KOJI JE VAŠ PRIJEDLOG ZA DOM NARODA BIH?

– Ova pitanja su jako komplikovana i kompromis će biti neophodan. SAD nemaju svoju ulogu u ovom procesu, u smislu da zastupamo bilo koji dio političkog spektra ovdje. Dakle, nismo odgovorni pred biračima u BiH. Želimo biti tu kao neko ko će pomoći, kao partner i prijatelj, koji će podržati BiH i pomoći strankama da dođu do dogovora. Neću vam reći šta dogovor treba da podrazumijeva. Stranke se trebaju dogovoriti, a ja vam mogu reći šta mi smatramo da treba uključivati taj dogovor, koje elemente. Željeli bismo vidjeti ograničenu, ciljanu ustavnu promjenu, konkretno da se uklone etnički prefiksi za izbor u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tj. da Bosna i Hercegovina i njen izborni proces u potpunosti budu usklađeni sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.

LIDERI I USLUGE

To nije jednostavno uraditi sa svim akterima ovog procesa. Čuli ste HDZBiH, čvrste rezerve, ali to će se morati uravnotežiti sa drugim interesima. Neću vam reći šta je to što će stranke dogovoriti, oni moraju to obaviti, dogovoriti paket ustavnih promjena koji će dobiti podršku u Parlamentu. To nije jednostavno, ali to je demokratija. Moj posao nije da naredim strankama šta da rade, moj je posao da okupim ljude, da razgovaraju, nađu zajedničke termine, interese. Dom naroda će biti tema pregovora među strankama, spremni smo pomoći taj razgovor, ali na njima je da ta pitanja rješavaju u skladu sa svojim interesima.

DA LI ĆE FEDERALNI DOM NARODA DOBITI DRUGAČIJU FORMU I PODRAZUMIJEVA LI TO IZMJENE I ENTITETSKOG USTAVA?

– Kada govorimo o provedbi presuda Evropskog suda, osnovni princip za SAD je da se bavimo onim što brine i Evropski sud, a onda se to odnosi na državni Dom. Puno je pitanja u vezi sa federalnim Domom, o ovlastima, mandatima, odgovornostima. To pripada strankama da pregovaraju, a imaju puno prostora. Ono što bi SAD željele vidjeti je sistem u FBiH koji je funkcionalan, čvrst, koji izabrane lidere stavlja u poziciju da građanima i javnosti obezbjeđuju usluge. O tome se radi u demokratiji, da ljudi biraju predstavnike koji služe njihovim interesima. Da bi to radili, oni moraju biti dijelom institucija i struktura, koje imaju ovlasti da daju za njih rezultate. Puno je načina da se priđe ovom problemu i pronađe ravnoteža. Neću vam reći koji je to balans i koje stranke trebaju na tome raditi. Oni to međusobno trebaju riješiti, a ja ću biti tu, SAD će biti zajedno sa EU tu, kao neko ko će pomoći ovaj proces kao saveznik. Birači, građani, javnost BiH su krajnji, glavni akteri. Voljeli bismo da postoji jak, konzistentan sistem sa aspiracijama ka EU. Nadam se da nas građani vide kao saveznike i zagovarače najbolje moguće budućnosti za ovu zemlju.

S OBZIROM NA TO DA I VI STALNO SPOMINJETE OGRANIČENE USTAVNE REFORME, KAKO GLEDATE NA MOGUĆNOST DA PREDSJEDNIŠTVO BIH ZADRŽI PROTOKOLARNE AKTIVNOSTI, A DA USTAVNE NADLEŽNOSTI BUDU PREBAČENE NA VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE?

– Mislim da je savršeno odgovarajuće i korisno da ljudi razgovaraju o tome koje su to stvari koje neka institucija treba da radi, koji je opseg njenih kompetencija, mislim da je to razuman razgovor koji treba voditi. Ono što je važno jeste da oni takođe razumiju koji su interesi različitih stranaka, koje su uključene u ove pregovore. Trebali bismo imati kombinaciju idealizma i pragmatizma kada se radi o identifikaciji kompromisa koji bi se mogli provesti u djelo. Neću vam reći koji su to parametri bilo kojih institucija koji treba da postoje. To nije moj posao. To je posao političkih stranaka, da rade zajedno na provedbi onog što se dogovore kroz institucije Bosne i Hercegovine. Moj posao je, kako ga ja vidim, da omogućim razgovore i da identificiram određene principe, koji su važni za međunarodnu zajednicu. Ako je jedan od principa BiH koja ima aspiracije ka evropskim integracijama i evropskom sistemu, uključujući naročito članstvo u Evropskoj uniji, onda je to budućnost za koju se BiH odlučila i EU je otvorena za to sve dok ova država bude u stanju zadovoljiti uslove i ispuniti obaveze. SAD čvrsto podržavaju aspiracije BiH i ne samo nje nego svih zemalja zapadnog Balkana. To će zahtijevati zadovoljenje određenih uslova. Kompetencije određenih institucija… Puno je prostora da se o tome razgovara. U vezi sa obavezama sa EU postoje neke principijelne tačke, kojima se treba baviti, a to su, prije svega, presude Evropskog suda za ljudska prava.

KAKO RIJEŠITI PRESUDU SEJDIĆ – FINCI?

– Treba postići balans između glavnih političkih aktera u BiH, što uključuje HDZBiH, SDA i SNSD i razne opozicione stranke, koje zajedno predstavljaju interese značajnog procenta građana BiH. Neću reći da postoji samo jedan odgovor, postoji razlog zašto smo imali ove razgovore, zašto se provode pregovori o tome kako ići naprijed i puno je različitih načina u koje ovo možete uokviriti, koji mogu biti funkcionalni i uspješni, zavisno od toga šta stranke misle o tome.

Ali, nekoliko je principa koje treba imati na umu. Presude Evropskog suda za ljudska prava treba provesti, trebaju postojati reforme izbornog sistema koje će pomoći da se osiguraju odgovornost, transparentnost i odgovorno upravljanje. To je prilično bazično. Treba postojati izborni sistem koji je konzistentan sa presudama Evropskog suda i koji može imati podršku većine u Parlamentu, neophodne da se usvoje zakoni kojima bi se donijele promjene Ustava. Vidjeli smo da detalje mogu dogovoriti stranke na primjeru Mostara. Stranke mogu uraditi teške stvari i na tome želimo s njima raditi, da ih okupimo i identificiramo područja u kojima postoje zajednički interesi. Tamo gdje postoje fundamentalne razlike, da i to pokušamo riješiti. Jednostavno, sastajanje je osnovna diplomatska aktivnost. Opredijeljeni smo za taj proces i da budemo dobri partneri. To je jedini fokus moje posjete, ali ne i jedino područje interesa SAD-a u BiH ili američke politike. I dalje ostajemo posvećeni podršci na širem nivou: borbe protiv korupcije, reformama širom BiH, koje će pomoći ovoj zemlji da uspije. Moj naročit fokus, na zahtjev državnog sekretara, izborna je reforma. Ali, to ne znači kako je ona jedino pitanje ili problem koji treba rješavati na agendi SAD-a. Mi smo angažirani sa svim strankama u BiH, u vezi s brojnim pitanjima, uključujući neke značajne reforme. Moja je odgovornost da radim sa strankama i da promoviramo dogovor koji će pomoći ovoj zemlji da ide naprijed, ka budućnosti u evropskim institucijama.

NAKON SASTANAKA SA POLITIČKIM LIDERIMA, KOLIKO STE OPTIMISTIČNI DA JE MOGUĆE POSTIĆI SPORAZUM? BAKIR IZETBEGOVIĆ JE PONOVO SPOMENUO FÜLLEOV MODEL. KOLIKO STE O TOME RAZGOVARALI I POŠTO STE U OVOM POSLU ZAJEDNO SA EU, DA LI RAZMATRATE MOGUĆNOST DA U NJEGA UKLJUČITE I OHR?

– OHR ima svoju misiju, to je agenda 5+2 i uvjeren sam da će Christian Schmidt uspješno raditi i slijediti provedbu dnevnog reda te agende, dakle ići ka tome da BiH više ne bude ovisna o međunarodnoj superviziji. To je naš cilj, cilj OHR-a, Vijeća za implementaciju mira. OHR neće biti uključen u pregovore o izbornoj reformi. SAD rade u partnerstvu sa EU, o toj agendi razgovaramo sa OHR-om, ja sam se jučer sastao sa Christianom Schmidtom, ali fokus OHR-a nije izborna reforma, nego 5+2. Postoje aspekti agende OHR-a koji podržavaju izbornu reformu, ali nisu ključni za to.

OVO JE PRVI PUT DA SAD ODREDE NEKOGA POSEBNO ZA PITANJE IZBORNE REFORME U BIH. SVE SE TO DEŠAVA U VRIJEME BLOKADE INSTITUCIJA BIH KADA SE POLITIČKE STRANKE BAVE SVIME OSIM REFORMAMA. KAKO OČEKIVATI DA INSTITUCIJE DRŽAVE ONDA PROVEDU DOGOVOR?

– Mi isto vidimo što i vi, da je mnogo pritisaka na sistem, uključujući i blokadu institucija. Ono što to proizvodi bi trebalo biti dodatni motiv strankama za napredak na izbornoj reformi. Rješavanje blokade je važan dio dogovora izborne reforme, dok ona sama podrazumijeva usvajanje mjera za jačanje institucija, promoviranje transparentnosti u izbornom procesu, a sve to treba da ojača sposobnost i kapacitete političkog liderstva za suočavanje sa ovakvim krizama. Trebaju nam jake institucije, da navigiraju kroz političke krize. Svaki politički sistem se suočava sa izazovima, to je normalan dio demokratskih politika. Navigacija kroz te izazove je odgovornost izabranih lidera. Razumijem pritiske kroz koje prolazi sistem, ali nadam se da će lideri stranaka shvatiti to kao signal da ozbiljno moraju ući u reforme, s ciljem da postignu dogovor s osjećajem urgentnosti. Da prođu kroz ta vrata i osiguraju dogovor, idealno bi bilo do kraja ove godine.

KAKO KOMENTARIŠETE TO ŠTO RUSIJA I KINA NE PRIZNAJU LEGITIMNOST GOSPODINA SCHMIDTA I JESU LI NA STOLU I ASIMETRIČNA RJEŠENJA ZA IZBORNU REFORMU?

– Kada je riječ o gospodinu Schmidtu i OHR-u, same procedure slijedio je UO PIC-a, a kada bi neko prošao sve to, mislim da bi bez sumnje zaključio kako je Christian Schmidt imenovan kao visoki predstavnik u BiH upravo prema njima. Sama činjenica da Ruska Federacija to odbija da prihvati, da budem iskren, puno me ne interesuje.

Što se tiče asimetrije, opet mislim da je u pitanju praktičnost. Da li je moguće razgovarati o asimetrijskim modelima? Da, moguće je. U RS-u birate jednu osobu za Predsjedništvo BiH, a u FBiH dvije. Dakle, već postoji element asimetričnosti. Koliko će model biti drugačiji je na strankama. Neću vam reći da je ovaj nivo asimetričnosti prihvatljiv, a neki drugi nije. Ostavite malo prostora strankama da na tome rade. Znam da će neki od ključnih aktera u tom procesu imati značajne rezerve prema sistemu koji je previše asimetričan, da postoji tačka na kojoj će se preći linija i da će asimetrija izgledati kao podjela između entiteta. Gdje je ta linija, opet je na strankama, jer nije na meni da podvučem crtu i kažem: ne ide se dalje odavde. Naša uloga, kakvu je ja vidim, jeste da pomognemo da se ljudi okupe i neću reći strankama šta moraju uraditi, već da identifikuju osnovne principe procesa, u skladu s tim da se približimo ispunjavanju obaveza prema EU zbog aspiracija ove zemlje ka članstvu. Izborni proces treba biti transparentniji, odgovorniji, a ne manje transparentan i manje odgovoran. Onda je tu pitanje okvira, razgovori treba da budu u skladu s tim gdje se mogu, a gdje ne mogu dogovoriti, te kako da riješimo pitanja o kojima nema dogovora. Moraju se poštovati interesi aktera.

KAZALI STE DA SAD IMAJU VIŠE INTERESA U BIH, A NADAM SE DA JE MEĐU NJIMA I PRAVOSUĐE. U POSLJEDNJIM MJESECIMA, MOŽEMO REĆI DA POGOTOVO NA NIVOU BIH, PRAVOSUĐE PRATI AFERA ZA AFEROM. TREBA LI TA OBLAST REFORMU?

– Vladavina zakona je fundamentalna za sve što pokušavamo postići u BiH, ali i regiji. To je od centralne važnosti za američku strategiju i uključenost u situaciju na Balkanu već 30 godina. Počeo sam 1992, nisam siguran da ste svi bili i rođeni tada, kada sam počeo raditi na ovim pitanjima. Ali, sigurno je da postoji prostor za rad na pravosudnoj reformi, na jačanju vladavine zakona, nema šanse da BiH može napredovati na evropskom putu ako ne poboljša pravosuđe i provede pravosudnu reformu. EU je tome posvećena. Mi smo uložili značajna sredstva širom regije, da bismo podržali razvoj kapaciteta, pomažući liderima i strankama da uspostave pravni i zakonodavni okvir, da profesionaliziraju pravosuđe.

VOLJA NARODA

Tokom vremena, sa distance kada pogledate, došlo je do napretka. Nismo zadovoljni sadašnjom situacijom, ne mislim ni da je javnost zadovoljna. Puno posla još treba uraditi, podržaćemo reformski proces, dovodimo i svoje stručnjake, ulažemo novac da bismo podržali ova nastojanja. Krajnja sigurnost za ovo je izborni proces, da javnost bude u poziciji da kroz izbore koji su slobodni, transparentni i odgovorni, identificira pojedince koji će predstavljati njihove interese i promovirati njihove ciljeve. U BiH treba postojati pravosudni sistem koji reaguje na volju naroda. Podržavamo ta reformska nastojanja i nastavićemo to raditi.

KOJI JE MINIMUM U REFORMAMA KOJIM BISTE BILI ZADOVOLJNI?

– Minimum je paket reformi koje se bave presudama evropskih sudova i koji uključuje paket zakona koji promoviraju transparentnost i dobro upravljanje izbornim procesom. To su stvari do kojih je SAD-u najviše stalo. Moglo bi se to prevesti u funkcionalnost federalnih institucija, a priroda toga treba da bude stvar dogovora stranaka. Ono što bismo željeli vidjeti je rezultat koji je dosljedan i u skladu sa obavezama prema EU i u skladu sa uspostavom jakog, transparentnog i odgovornog izbornog procesa.

Foto: YouTube

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno