Sud Bosne i Hercegovine nije tražio od Osnovnog suda u Banjoj Luci da razmatra zahtjev za eventualno brisanje Milorada Dodika iz registra političkih organizacija, već da sprovede pravosnažnu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti. Uprkos tome, banjalučki sud je postupio kao da mu je ostavljen prostor za odlučivanje, a ne naloženo izvršenje sudske odluke.
U odgovoru na upit medija, Osnovni sud u Banjoj Luci naveo je da je postupio po zahtjevu Centralna izborna komisija BiH i dostavio pravosnažno rješenje kojim je tročlano vijeće odlučivalo o tom zahtjevu. Međutim, dokumentacija pokazuje da Sud BiH nije tražio novo odlučivanje, već provođenje već donesene i pravosnažne presude.
U dopisu Suda BiH, koji je krajem februara potpisala sutkinja Sena Uzunović, precizno se navodi da su Osnovnom sudu u Banjoj Luci dostavljene ovjerene presude – prvostepena i drugostepena – radi izvršenja pravnih posljedica osude koje, prema Krivičnom zakonu BiH, nastupaju po sili zakona. Među tim posljedicama je i zabrana obavljanja funkcija, uključujući status odgovorne osobe u političkoj stranci.
Sud BiH je u istom dopisu konstatovao da pravne posljedice osude do tog trenutka nisu izvršene, te je ponovo ukazao na obavezu njihovog sprovođenja. Uprkos tome, Osnovni sud u Banjoj Luci je formirao vijeće i donio odluku kojom je odbijen zahtjev za brisanje Dodika iz registra ovlaštenih osoba za zastupanje Savez nezavisnih socijaldemokrata.
Suština spora, međutim, nije bila u tome da li će sud u Banjoj Luci odlučiti hoće li Dodik ostati upisan u registar, već u obavezi da automatski provede presudu Suda BiH. Iz samog sadržaja dopisa jasno proizlazi da se od banjalučkog suda očekivalo izvršenje sudske odluke – konkretno brisanje Dodika iz registra odgovornih osoba SNSD-a – a ne donošenje nove odluke koja faktički suspenduje pravne posljedice presude.
Time je otvoreno pitanje da li je Osnovni sud u Banjoj Luci preuzeo nadležnost koju nije imao i da li je neizvršavanjem pravosnažne presude Suda BiH doveden u pitanje osnovni princip vladavine prava.
