17.7 C
Mostar

ZLOČINAC: Netanjahuov prvi plan za poslijeratnu Gazu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu objavio je, do sada, najdetaljniji prijedlog za poslijeratnu Gazu, obećavajući da će zadržati neograničenu vojnu kontrolu nad enklavom, dok će upravljanje civilnim životom prepustiti stanovnicima Gaze koji nemaju veze sa Hamasom, koga su SAD i EU označile za terorističku organizaciju.

Plan bi, ako se realizira, učinio gotovo nemogućim uspostavljanje palestinske države koja bi uključila Gazu i Zapadnu obalu pod izraelskom okupacijom što je u suprotnosti s brojnim pozivima zemalja, uključujući Sjedinjene Države, koje se zalažu za palestinski suverenitet nakon što rat završi, pišu svjetski mediji.

Nacrt za Gazu dolazi nakon gotovo petomjesečnog rata na toj teritoriji i broja poginulih koji se približava 30.000 ljudi, dok je masovno razaranje dovelo do užasnog humanitarnog stanja.

Vojna kontrola i ukidanje UNRWA

Labavo formulisan plan, napisao je Deutsche Welle (DW) navodi da bi Gazom trebali upravljati “lokalni zvaničnici” koji imaju administrativno iskustvo i koji se “ne bi poistovjećivali sa zemljama ili subjektima koji podržavaju terorizam i da od njih ne bi primali novac”.

Palestinske vlasti, koje trenutno upravljaju okupiranom Zapadnom obalom, ne spominju se u izraelskim medijima koji su iznijeli detalje Netanjahuovog plana, ali također nisu eksplicitno isključene.

Prema izvještajima, izraelska vojska bi preuzela sigurnosnu kontrolu nad cijelim pojasom Gaze. To bi, ukazuje DW, značilo demontiranje svih Hamasovih vojnih struktura i davanje neograničene slobode za izraelske vojne operacije.

Plan uključuje i uspostavu tampon zone između Gaze i Izraela, koju bi kontrolisala izraelska vojska, u koju bi se civilima ne dopuštao povratak. Izrael također želi provesti “južno zatvaranje” na granici između Egipta i Gaze kako bi suzbio krijumčarenje u to područje.

Još jedan poslijeratni cilj je zatvaranje Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), koju je Netanjahu optužio da je infiltrirana od strane Hamasa.

Tvrdio je da je nekoliko zaposlenika humanitarne organizacije bilo uključeno u napade 7. oktobra. UN je otpustio dotične i pokrenuo interne istrage. U međuvremenu, brojne zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Njemačku, obustavile su isplate UNRWA-i.

Netanjahu, ističe DW, nastavlja odbijati rješenje s dvije države, uprkos pozivima mnogih zemalja, uključujući SAD. Washington je također podržao reorganiziranu palestinsku upravu pod predsjednikom Mahmoudom Abbasom, koji bi imao zadatak vratiti upravu nad Gazom.

Glasnogovornik palestinskih vlasti odbacio je Netanjahuov plan, rekavši da “ako svijet želi sigurnost i stabilnost u regiji, mora okončati izraelsku okupaciju palestinskih teritorija i priznati nezavisnu palestinsku državu s Jerusalemom kao glavnim gradom”.

Problematične tampon zone s Egiptom

Netanjahuov prijedlog za poslijeratnu Gazu, koji poziva na neograničenu izraelsku vojnu kontrolu i tampon zone na teritoriji, mogao bi uznemiriti ako ne i razljutiti izraelske susjede i saveznike, ocjenio je New York Times.

Dok su Palestinci odmah osudili plan, on je unutar Izraela dobio prigušen odgovor, napisao je list, dodajući da su mnogi od glavnih prijedloga uglavnom u skladu s većinskim mišljenjem u Izraelu, uključujući otežavanje stvaranja palestinske države u kratkom roku, što je stav za koje ankete pokazuju da ima široku domaću podršku.

Analitičari su dijelove plana opisali kao pažljivo napisane kako bi se odgodile dugoročne odluke o sudbini Gaze i kako bi se izbjegle nepovratne konfrontacije s domaćim saveznicima i stranim partnerima.

Prijedlog je signalizirao Netanjahuovoj desničarskoj bazi da on prkosi stranom pritisku na Izrael da napusti Gazu i dopusti palestinsku državu u Gazi i na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael. Međutim, neodređenost teksta prijedloga također je signalizirala Sjedinjenim Državama i drugim stranim silama koje vrše pritisak za palestinski suverenitet da još uvijek ima prostora za manevrisanje.

Ipak, naglasio je list, čini se da će Netanjahuov nacrt, u nekim tačkama, sigurno razljutiti izraelske susjede i saveznike. Plan, između ostalog, predviđa stvaranje tampon zone pod izraelskom kontrolom duž granice Gaze s Egiptom, što je potez koji rizikuje rasplamsavanje napetosti s egipatskom vladom.

Taj bi taj aspekt plana zahtijevao da Izrael napadne Rafah, najjužniji grad Gaze, gdje se većina stanovnika Gaze trenutno nalazi u skloništu, rizikujući njihovo masovno raseljavanje na egipatsku teritoriju, što bi bio ishod na koji je Egipat više puta upozoravao.

Prema pisanju New York Timesa, plan se eksplicitno ne bavi jednom od najspornijih tema izvan Izraela: hoće li izraelskim doseljenicima biti dopušteno da ponovo uspostave zajednice na tlu Gaze, za što se zalažu izraelski desničari.

Visoki vladin zvaničnik, govoreći pod uslovom da ostane anoniman kako bi razgovarao o stvari koja dovodi premijera u sukob s njegovom bazom, rekao je da ne postoje planovi za preseljenje Jevreja u Gazu, ali je odbio to javno reći, ostavljajući Netanjahuu prostor za manevrisanje u budućnosti.

Iako je nacrt podstakao raspravu o budućnosti Gaze, list naglašava da su sve glasnija upozorenja humanitarnih organizacija i Ujedinjenih naroda na nedostatak hrane, pitke vode i lijekova u Gazi.

‘Kupovina vremena’

Netanyahuov prijedlog uvelike odražava komentare koje je ranije davao u javnosti, ponovivši svoj tvrdolinijaški stav, ali je ipak iznenadio javnost time što ga je pismeno objavio kao konkretan poslijeratni plan i time prekinuo zvaničnu šutnju o toj temi, ukazuje The Washington Post.

Pojedini analitičari smatraju da je glavni cilj Netanjahuovog plana “kupovina vremena”.

“Kupio je što je više mogao vremena dok je suočen s pritiskom Joea Bidena”, rekao je Gideon Rahat, viši saradnik na Izraelskom institutu za demokratiju.

Prijedlog će pozdraviti Netanjahuova konzervativna baza, ali malo će učiniti za unaprjeđenje strateških razmatranja o poslijeratnoj Gazi, rekao je Chuck Freilich, bivši zamjenik čelnika izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i viši saradnik na Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu.

“Ovo je samo prezentacija maksimalističkih pozicija Izraela”, rekao je Freilich. “Na njemu je rastao pritisak da smisli nešto, pa je prezentovao ovaj dokument.”

Ipak, analitičari kažu da je prijedlog značajan po tome što je prekinuta službena šutnja o toj temi. I nije pozivalo na ponovnu uspostavu izraelskih naselja unutar Gaze, kao što su zahtijevali neki od Netanjahuovih koalicijskih partnera.

Ne odbacujući izričito, ili čak ne spominjući, Palestinske vlasti, koje vladaju na Zapadnoj obali, dokument barem izbjegava još jedan javni raskid s Washingtonom, naglasio je list.

S druge strane, politički analitičar Mustafa Ibrahim iz Rafe, u južnoj Gazi, kaže da je ignorisanje Palestinskih vlasti u dokumentu uvreda za Palestince.

“Ono što Netanjahuov plan predstavlja je vizija fokusirana isključivo na Izrael i njegove interese, bez obzira na čovječanstvo ili prava Palestinaca”, izjavio je za The Washington Post.

Napetosti između Izraela i Bijele kuće

Plan naglašava veliki jaz između Netanjahuove vlade i Bidenove administracije, koja je podržala izraelske ratne ciljeve u Gazi, ali je upozoravala Izrael da ne mijenja svoje teritorijalne granice, piše Wall Street Journal.

Postoje znakovi sve većih napetosti između Izraela i Bijele kuće, istakao je list, ukazujući na prošlosedmičnu izjavu državnog sekretara Antony Blinkena koji je rekao da izraelska objava da namjerava graditi nove stambene objekte na okupiranoj Zapadnoj obali “nije u skladu s međunarodnim pravom”.

Bio je to povratak na formulaciju staru četiri decenije za SAD, ističe WSJ dodajući da je administracija Donalda Trumpa navela 2020. da više ne smatra izgradnju izraelskih naselja na Zapadnoj obali kršenjem međunarodnog prava.

Bidenova administracija zalagala se za vlastiti poslijeratni plan za Gazu, izgrađen oko davanja vladajuće uloge Palestinskim vlastima nakon što pristanu dovesti novo vodstvo, prekvalifikuju sigurnosne snage i riješe problem korupcije, napisao je list naglasivši da je Netanjahu, s druge strane, javno odbacio predaju Gaze palestinskim vlastima, iako je ostavio otvorenom mogućnost da prihvati njenu obnovljenu verziju.

Prema mišljenju Bidenove administracije, povratak palestinskih vlasti u Gazu postavio bi temelje za sveobuhvatnije dugoročne promjene u regiji, naglašava WSJ dodajući da ključne značajke vašingtonskih prijedloga uključuju oživljeni proces stvaranja palestinske države, sigurnosne garancije za Izrael i normalizaciju saudijsko-izraelskih odnosa.

Američki zvaničnici se, napominje list, nadaju da će nagrada za saudijsko priznanje Izraela pomoći da se Netanjahu približi njihovom vlastitom poslijeratnom planu.

Međutim, Saudijska Arabija je rekla da je sporazum o obnovljenom diplomatskom putu prema palestinskoj državi ključni preduslov prije nego što pristane ozbiljno razmotriti poslijeratne planove, uključujući moguću diplomatsku normalizaciju s Izraelom.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno