Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt objavio je 20. septembra, odluku kojom je omogućio Memorijalnom centru u Potočarima daljnji razvoj i osnivanje instituta za istraživanje genocida.
“Doći će do njegovog proširenja, sa institutom za istraživanje i edukaciju. Imat ćemo domaći i međunarodni tim eksperata koji će se baviti pitanjima genocida”, kazao je Schmidt na konferenciji za novinare u Srebrenici, ističući da je cilj očuvanje sjećanja na žrtve genocida u tom gradu na isotku BiH i sprječavanje njegovog poricanja, prenosi RSE.
Snage Vojske Republike Srpske u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku BiH ubile su više od 8.000 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
Schmidt je odluku objavio u Srebrenici, na dan kad se obilježava 20. godišnjica rada Memorijalnog centra u Potočarima, gdje je do danas ukopana 6.751 žrtva genocida. Poručio je da se BiH mora izboriti sa revizionizmom i iskrivljivanjem istine koju su ustanovili domaći i međunarodni sudovi.
Visoki predstavnik u srijedu je, također, najavio da u “otvorenoj ladici” ima pripremljen i set odluka koji se odnosi na osuđene za ratne zločine, ističući da će da, ukoliko to ne učini vlasti BiH, donijeti do kraja 2023. godine.
“To uključuje unošenje u kaznene evidencije podataka o osuđenima za genocid i ratne zločine na međunarodnim sudovima. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi nisu upisani u evidencije i da sve prođe kao da se ništa nije dogodilo”, kazao je Schmidt.
BiH trenutno nema registar, odnosno evidenciju o osobama koje su pred Haškim tribunalom osuđene za ratne zločine.
Druga odluka koju je visoki predstavnik, također, najavio odnosi se na zabranu izbora i imenovanja na osuđenih za ratne zločine na javne fuknkcije, kao i zabranu da im budu dodjeljivane nagrade.
“Dat ću sve od sebe da se te stvari implementiraju u 2023. godini”, kazao je Schmidt, ističući da je jedan od zadataka i unaprjeđenje obuke tužilaca za procesuiranje odgovornih za negiranje genocida.
“Ukoliko govorimo o preprekama na putu ka trajnom miru i izgradnji povjerenja teško da postoji veći izazov od nepoštivanja žrtva, preživjelih i svih koji su stradali tokom rata u BiH”, kazao je Schmidt.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u julu 2021. godine je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Za kršenje ovog zakona predviđene su zatvorske kazne od tri mjeseca do pet godina, ali do danas nije podignuta nijedna optužnica.
Memorijalni centar, koji je osnovan odlukom nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha, 2003. godine je otvorio Bill Clinton, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Tokom 20 godina postojanja, posjetili su ga brojni dužnosnici iz regije i svijeta.
Odlukom Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz Schilling 2007. godine donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Aktualni visoki predstavnik Schmidt je i u februaru ove godine iskoristio bonske ovlasti i izmijenio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, kako bi olakšao njegov rad.
Ta izmjena omogućila je da se neutrošena sredstva prvobitno namijenjena za ukope žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine koriste u druge svrhe, uz prethodnu suglasnost donatora.
Ko je osuđen za genocid u Srebrenici?
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Zločini su pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima okarakterizirani kao genocid, i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2004. donio prvu pravosnažnu presudu za genocid u Evropi, u slučaju generala VRS Radislava Krstića.
