Ubrzani mirovni pregovori pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Država doveli su do novih tenzija između Kijeva i njegovih saveznika, prije svega zbog zahtjeva da Ukrajina povuče svoje trupe iz dijela Donbasa koji još uvijek kontroliše. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istaknuo je da je upravo to jedna od ključnih tačaka neslaganja te upozorio da o bilo kakvim teritorijalnim ustupcima mora odlučiti ukrajinski narod – izborima ili referendumom.
Sporne tačke: Donbas i Zaporožje
Zelenski je 11. decembra saopćio da status nuklearne elektrane Zaporožje, koju drže ruske snage, ostaje neriješen, kao i američki prijedlog da se dio Donjecke oblasti pretvori u tzv. „slobodnu ekonomsku zonu“ iz koje bi se povukle ukrajinske trupe, a u koju – kako se tvrdi – ruske snage „ne bi ulazile“. Prema Zelenskome, Rusija taj prijedlog predstavlja kao „demilitarizovanu zonu“, dok Ukrajina traži jasne garancije upravljanja i bezbjednosti.
Revizija američkog plana
Nakon što je Vašington predstavio mirovni plan od 28 tačaka, koji kritičari opisuju kao pretjerano sklon interesima Moskve, Kijev je odgovorio vlastitom verzijom od 20 tačaka. Taj dokument je dostavljen američkom timu na reviziju, a Zelenski naglašava da je to baza svih daljnjih razgovora. Ukrajinska delegacija prethodno je održala „temeljnu“ raspravu s državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom odbrane Pitom Hegsethom i specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Američki pritisak i Trumpov rok
Mediji su prenijeli da je američki predsjednik Donald Trump postavio rok do 25. decembra da Ukrajina prihvati prijedlog, ali Zelenski tvrdi da formalni ultimatum nije postavljen. Ipak, dodaje da Washington želi „do Božića imati potpunu jasnoću o stanju pregovora“. Trump, koji od preuzimanja mandata pokušava posredovati u okončanju invazije, istovremeno priznaje „umor od sastanaka koji ne donose rezultate“.
Pitanje izbora pod ratnim stanjem
SAD pojačava pritisak da se u Ukrajini, uprkos ratnom stanju, održe izbori. Zelenski je prvi put najavio da će parlamentu predložiti izradu posebnog zakona koji bi to omogućio. Naglasio je, međutim, da bi prije toga morao biti uspostavljen prekid vatre — što Kijev dodatno izlaže političkom riziku, s obzirom na to da Moskva trenutno odbija pristati na takav korak.
Pravna ekspertkinja Maryna Stavniychuk ocjenjuje da izbori u ratnim i postratnim uslovima nisu regulisani postojećim izbornim zakonodavstvom, te da je nužan „poseban set zakonskih normi“, što zahtijeva vrijeme, resurse i stabilnost.
Ukrajinska javnost podijeljena
Stanovnici Kijeva imaju suprotstavljena mišljenja: dok jedni smatraju da izbori trebaju utvrditi povjerenje u predsjednika, drugi upozoravaju da bi glasanje tokom masovnih napada bilo opasno, neizvodivo i demokratski upitno. Treći pak ističu da je „pogrešno trošenje sredstava“ organizovati izbore dok front zahtijeva svaku raspoloživu marku i maksimalno jedinstvo društva.
Zelenski između pritiska i realnosti
Insistirajući na prekidu vatre, Zelenski nastoji osporiti ruske tvrdnje da je nelegitiman zbog propuštenih izbora 2024. godine. Ali istovremeno, time svaki mogući izborni proces čini zavisnim od Moskve – osim ako se prije toga ne postigne cjelovit mirovni sporazum.
MIROVNI PREGOVORI U KOLAPSU: Donbas postaje okosnica novog ciklusa rata i globalnih pritisaka
