14.9 C
Mostar
Array

DER STANDARD: Komšić nije problem, HDZ predlaže neustavno i diskriminatorno rješenje

Austrijski dnevnik Der Standard objavio je veliku analizu odnosa Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, s naglaskom na stanje u Bosni i Hercegovini, koju potpisuje njegova dopisnica iz Sarajeva Adelheid Wölfl.

Na početku se ističe da EU ima preferencijalni tretman prema Srbiji.

-Sjeverna Makedonija još uvijek ne može započeti pregovore o pristupanju EU jer je Bugarska blokira. Kosovo još uvijek ne dobiva liberalizaciju viznog režima. A Srbija može otvoriti 4. klaster pregovora o proširenju Evropske unije, u kojem je glavni fokus na Zelenoj agendi. To je bio rezultat Vijeća za opće poslove Evropske unije prošle sedmice – navodi se u tekstu.

“EU želi vezati Srbiju uza sebe”

Srbija je tako napravila mali korak prema EU “iako zapravo nije bilo dalekosežnih reformi, a pad demokratske politike evidentan je godinama”.

-Odlukom da se ipak otvore pregovaračka poglavlja, Evropska unija se konačno oprostila od činjenice da će se kandidati za članstvo na Balkanu ocjenjivati ​​na temelju njihovih zasluga – konstatuje Der Standard i dodaje, pozivajući se na diplomatske izvore, da države Unije apsolutno žele Srbiju vezati za EU jer su zabrinute zbog uticaja Kine i Rusije.

Der Standard zamjera što je Evropska unija dopustila da Bugarska ucjenjuje Sjevernu Makedoniju te da traži da se izmijene makedonski udžbenici u kojim se bugarske snage iz Drugog svjetskog rata opisuju kao “fašistička okupatorska vlast”.

-Bugarska tvrdi da izraz ‘fašistička okupatorska vlast’ izaziva mržnju – navodi austrijski list.

-Tokom okupacije Bugarska je u martu 1943. izručila više od 7.000 makedonskih Jevreja, koji su ubijeni u koncentracijskom logoru Treblinka. Te su osobe izručile bugarske vlasti u saradnji s nacističkom Njemačkom. Izraz ‘fašistička okupatorska vlast’ čini se prikladnim s obzirom na ovu politiku – poentira Der Standard.

BiH je u najvećoj krizi od završetka rata

Kada je riječ o BiH, Der Standard piše da je ona “u najvećoj krizi od završetka rata jer folk-nacionalisti oko desno-ekstremističkog političara Milorada Dodika poduzimaju konkretne korake za odcjepljenje Republike Srpske”.

-Evropska unija još uvijek nije dogovorila sankcije Dodiku i onima oko njega, iako se za to posebno zalaže Njemačka – prije svega nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock – ističe se.

Der Standard smatra da Unija još nije shvatila ko je kriv za stanje u BiH. To su, piše austrijski list, “oni etnički nacionalisti koji su desetljećima ovu državu htjeli uništiti”. Dodaje se da u BiH pada povjerenje u EU.

-Mnogi građani već mjesecima strahuju od daljnje destabilizacije, a mnogi čak strahuju da bi moglo doći do novog oružanog sukoba. To je prije svega povezano s činjenicom da su stotine hiljada ljudi teško traumatizirane tokom troipogodišnjeg rata (1992.-1995.) – piše austrijski list.

Pokušaj HDZ-BiH da promijeni izborni zakon

U Bruxellesu su se bavili i izbornim zakonom u BiH.

-Druga tema uoči Vijeća bio je pokušaj nacionalističko-hrvatske stranke HDZ u BiH da se Izborni zakon BiH promijeni po svojim idejama uz pomoć sestrinske stranke HDZ, koja djeluje u Hrvatskoj – ističe se.

Der Standard smatra da je HDZ dugi niz godina lobirao za to da ubuduće samo kandidat HDZ-a može zauzeti mjesto hrvatskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu.

-Općenito, HDZ je dobro umrežen – navodi Der Standard i ističe da je HDZ-ovo lobiranje u EU donekle imalo uspjeha.

Der Standard na strani Željka Komšića

Ističu da je HDZ-ov kadar Marija Pejčinović Burić glavna sekretarica Vijeća Evrope te navode da im uprkos upitima iz press službe Vijeća Evrope još nisu odgovorili je li Pejčinović Burić još uvijek članica HDZ-a. To ih zanima zato što je Venecijanska komisija Vijeća Evrope aktivna u cilju ustavne reforme u Bosni i Hercegovini.

-HDZ je uvrijeđen činjenicom da je nenacionalist Željko Komšić trenutno Hrvat u Predsjedništvu BiH. Argument HDZ-a je da su Hrvati bili preglasani jer za Komšića nisu glasali samo Bosanci koji sebe vide kao Hrvate, nego i drugi koji se ne definiraju kao etnički ili nenacionalistički Bošnjaci – piše austrijski list.

-Izbor Komšića nije ustavni problem – smatra Der Standard.

Presuda Sejdić-Finci

No sadašnji ustav BiH je diskriminatoran u jednom drugom području, odnosno kada je u pitanju pravo kandidiranja.

-Naprimjer, ljudi koji sebe vide kao Bosance (tj. koji odbacuju etničke definicije ili su pripadnici manjina kao što su Romi) ne smiju biti birani u državno Predsjedništvo. Time je Bosna i Hercegovina jedina država u Evropi u kojoj Jevrej ne smije sjediti u državnom predsjedništvu ili u drugom domu parlamenta – naglašava se u tekstu.

-Upravo zbog te teške diskriminacije Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) već dugi niz godina poziva na promjene Ustava Bosne i Hercegovine, poput provođenja famozne odluke o slučaju Sejdić-Finci iz 2009. dodine – piše austrijski list.

-Vijeće Evropske unije je izjavilo da se presude ESLJP-a moraju provoditi kao prioritet kada je riječ o promjeni Ustava – ističe se.

Zahtjevi HDZ-a nisu uvršteni u zaključke Vijeća Evropske unije

S druge strane, zahtjevi HDZ-a da u Predsjedništvu BiH postoji ‘legitimni predstavnik’ za Hrvate, odnosno nacionalist iz HDZ-a, nisu uvršteni u zaključke Vijeća Evropske unije, piše.

Der Standard piše da je HDZ htio uvesti izborne jedinice po etničkim kriterijima u federalnom dijelu BiH kako bi kandidat HDZ-a mogao pobijediti na izborima.

-Ovu ideju podržali su čak i predstavnici Evropske unije, iako bi to ‘još dodatno produbilo podjele’, što EU zapravo odbija – navodi se.

Njemački ustavni stručnjak protiv prijedloga HDZ-a BiH

Der Standard citira ustavnog stručnjaka Sörena Keila s Instituta za federalizam Sveučilišta u Freiburgu, koji smatra da rasprava pokazuje inherentni sukob u Dejtonskom ustavu između etničkih kriterija i etničke jednakosti te načela jednakosti osobe bez etničkih kriterija.

-Izbori moraju biti slobodni, pošteni, tajni i ravnopravni da bi bili priznati kao demokratski, pri čemu ‘jednak’ obično znači da se svaki glas jednako računa. Uz etničke kriterije to ne bi bio slučaj jer bi u određenim izbornim jedinicama tada neki građani bili u nepovoljnijem položaju na predsjedničkim izborima – rekao je Keil za austrijski list.

HDZ-ov model proširio bi postojeću diskriminaciju i promovisao etničku podjelu, smatra ovaj ustavni stručnjak.

To bi također prekršilo presudu Sejdić-Finci i odmaklo BiH od njene implementacije. Keil HDZ-ov model ne smatra ustavnim, nego oblikom “gerrymanderinga”. U Sjedinjenim Amerićkim Državama ovaj izraz znači manipulaciju granicama izbornih jedinica kako bi se povećale vlastite šanse za uspjeh, navodi austrijski list.

Prekid pregovora

-Prijedlog je radikalan oblik ‘gerrymanderinga’, onaj koji se temelji na etničkoj isključenosti i služi za konsolidaciju moći etnički isključivih stranaka – rekao je Keil za Der Standard, prenosi Index.hr.

-Stranke u Bosni i Hercegovini, kojima je zaštita države od napada nacionalista poput Dodika glavna briga, prije svega socijaldemokrati, povukle su se iz pregovora o izbornoj reformi s predstavnicima Evropske unije i SAD-a. Traže da se prije svega stane na kraj secesionističkim nastojanjima Dodikove stranke SNSD-a. Izborna reforma je stoga na čekanju – zaključuje Der Standard svoju analizu.

SB, foto: YouTube
- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno