Zapadni Balkan se sve češće opisuje kao „geopolitički mikrokozmos“ u kojem se prelamaju interesi velikih sila. Srbija nastoji održavati balans između Rusije, Kine i Zapada, dok njeni susjedi većinom traže sigurnost kroz NATO i euroatlantske integracije. Analitičari upozoravaju da upravo ta suprotstavljena savezništva prenose globalne napetosti na Balkan – regiju koja ni tri decenije nakon ratova 1990-ih nije oslobođena sigurnosnih rizika.
Kosovo i Srbija – žarište suprotstavljenih puteva
Najizraženiji kontrast ogleda se u odnosima Kosova i Srbije. Dok Kosovo ubrzano gradi put ka NATO-u, Srbija – uz saradnju s Alijansom – istovremeno jača veze s Moskvom i Pekingom. Bosna i Hercegovina je, uz Srbiju, jedina država regije koja još uvijek ne priznaje kosovsku nezavisnost – stav koji dijele i Rusija i Kina.
Bivši albanski ministar odbrane Fatmir Mediu upozorava da Balkan postaje „minijaturna mapa svjetskih rivalstava“.
„Sigurnost danas nije samo vojska – to su infrastruktura, ekonomija, tehnologija i politika. U tom kontekstu, veze Srbije s Rusijom i Kinom predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost“, ističe Mediu.
NATO i neujednačena sigurnosna struktura
Tri zemlje Zapadnog Balkana – Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – već su članice NATO-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo žele se pridružiti, dok Srbija formalno održava vojnu neutralnost kroz program „Partnerstvo za mir“.
Geopolitički analitičar Nikola Lunić naglašava da su suštinska usklađivanja još uvijek daleko:
„Ako sve države regije jednog dana žele u NATO i EU, onda bi i sigurnosna struktura morala biti potpuno usklađena. To se ne dešava – i to zbog nedovršene historije, nacionalizma i agresivne retorike.“
Trka u naoružanju
Prema podacima SIPRI-ja, Srbija u posljednjih pet godina bilježi najveće vojne izdatke u regiji, kupujući oružje i od Zapada i od Istoka. Samo 2024. godine izdvojila je 2,2 milijarde dolara – gotovo pet puta više od Albanije. Kosovo je, pak, u istom periodu gotovo udvostručilo vojni budžet.
Mediu smatra da takav disbalans šalje opasne poruke:
„Srbija nikada nije odustala od narativa o zaštiti srpskog stanovništva, bilo u BiH ili na Kosovu. To je isti obrazac kojim se Rusija opravdavala u Ukrajini.“
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, međutim, tvrdi da su ulaganja u vojsku isključivo odbrambenog karaktera:
„Mi nikoga nećemo dirati, samo ćemo braniti svoju teritoriju i integritet“, rekao je u Pekingu početkom septembra.
Za Lunića, ovakva retorika prvenstveno ima unutrašnjopolitičku funkciju:
„Balansiranje između Moskve, Pekinga i NATO-a može se Srbiji obiti o glavu. U slučaju eskalacije globalne krize, njen neutralni status niko ne bi uvažavao.“
Kina, Rusija i balkanski prostor
Balkan je postao i polje za nadmetanje Kine. Džejmi Šej, bivši visoki zvaničnik NATO-a, tvrdi da Peking kroz investicije u infrastrukturu, energetiku i telekomunikacije gradi dugoročnu prisutnost.
„Važno je da NATO imenuje specijalnog izaslanika za Balkan, koji bi radio zajedno s EU i SAD. Regija je i dalje lomljiva tačka evropske sigurnosti“, upozorava Šej.
Bosna i Hercegovina – između NATO-a i unutrašnjih blokada
Bosna i Hercegovina ima formalno otvoren put ka NATO-u, ali domaće političke podjele i blokade iz Republike Srpske sputavaju proces. Dok bošnjačke i hrvatske političke strukture zagovaraju približavanje Alijansi, vlasti RS-a to odbacuju i zadržavaju veze sa Moskvom i Beogradom. Time BiH ostaje „sigurnosno raskršće“ regije, u kojem se sudaraju euroatlantski i proruskikurs.
Crna Gora – članica pod pritiskom
Iako je od 2017. punopravna članica NATO-a, Crna Gora se posljednjih godina suočava s intenzivnim ruskim i srpskim političkim utjecajem. Sigurnosni eksperti upozoravaju da pokušaji destabilizacije kroz dezinformacije, crkvene strukture i političke podjele mogu ugroziti unutrašnju koheziju i sposobnost zemlje da ispuni savezništvo u Alijansi.
Zaključak: Balkan kao ogledalo globalnih tenzija
Zapadni Balkan ostaje prostor krhke ravnoteže. Dok jedni ubrzano jačaju veze s NATO-om i EU, Srbija nastavlja „hod po ivici“ između Istoka i Zapada. Upravo ta neujednačenost sigurnosnih orijentacija čini regiju podložnom spoljnim pritiscima i potencijalno opasnim scenarijima u slučaju globalnih sukoba.
INTERVIEW, ADMIR LISICA: Zapadni Balkan je na prekretnici, Srbija želi da se nametne kao HEGEMON!
