Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 9. decembra, na vanrednoj elektronskoj sjednici, odluku kojom se privremeno obustavlja primjena Zakona o finansiranju političkih organizacija u Republici Srpskoj, dok se ne okonča postupak ocjene njegove ustavnosti.
Sporni zakon, koji je Narodna skupština RS usvojila u maju, uveden je kao odgovor na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da zabrani javno finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Ujedinjene Srpske, zbog njihovog kontinuiranog antiustavnog djelovanja i secesionističkih odluka kojima se podrivaju institucije BiH.
Zakonom je obustavljeno finansiranje svih političkih stranaka u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta. To je izazvalo snažne kritike opozicionih stranaka i organizacija civilnog društva, koje tvrde da se novim propisima guši politički pluralizam i onemogućava djelovanje opozicije, ostavljajući je bez ključnih izvora prihoda.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona podnio je Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ustavni sud je u obrazloženju naveo da postoji značajna razlika između rješenja u zakonu RS i odredbi državnog Zakona o finansiranju političkih stranaka, što otvara „argumentiranu sumnju“ da bi primjena entitetskog propisa mogla narušiti načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih subjekata u RS.
Sud je posebno naglasio da se postupak odlučivanja vodi na samom kraju budžetske godine. Ukoliko bi se osporeni zakon naknadno ukinuo, to bi onemogućilo raspodjelu sredstava za 2025. godinu i ugrozilo planiranje budžeta za 2026. — godinu održavanja općih izbora.
Ustavni sud je upozorio da bi provođenje zakona prije donošenja konačne odluke moglo izazvati „ozbiljne i neotklonjive“ posljedice za političke stranke i nezavisne kandidate. Istaknuto je da privremena mjera ne prejudicira ishod ocjene ustavnosti.
Sporni entitetski zakon u izravnoj je koliziji s državnim zakonodavstvom, koje strogo ograničava visinu donacija: fizička lica smiju donirati do 10.000 KM godišnje, a pravna do 50.000 KM, uz zabranu donacija od firmi koje posluju s javnim sektorom.
Nasuprot tome, pravila koja je uvela RS ne samo da ukidaju budžetsko finansiranje svih stranaka, nego dopuštaju drastično veće donacije iz privatnog sektora — do 100.000 KM godišnje — bez ikakvih ograničenja za firme koje posluju s javnim institucijama.
