Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit izjavio je da će ostati na toj funkciji sve dok ne ispuni svoj mandat.
„Moj mandat još traje i namjeravam ostati na ovoj poziciji dok ga u potpunosti ne ispunim – posebno ako mogu doprinijeti evropskim integracijama Bosne i Hercegovine i ispunjenju obaveza iz Dejtonskog mirovnog sporazuma“, kazao je Šmit u razgovoru za sarajevski dnevni list „Avaz“. Ovime je odgovorio na medijske spekulacije koje tvrde da su velike svjetske sile dogovorile njegovo napuštanje funkcije visokog predstavnika do kraja ove godine.
Na pitanje hoće li kao visoki predstavnik dočekati opće izbore u BiH koji su planirani za jesen 2026. godine, Šmit je odgovorio da „ne može sa sigurnošću garantovati, ali da postoji velika vjerovatnoća da hoće“.
„Za integritet izbora potreban je i međunarodni angažman, a ja sam spreman dati svoj doprinos u tome“, naglasio je.
Govoreći o nedavnim odlukama koje je donio, a koje se odnose na osiguranje finansijskih sredstava za nabavku novih tehnologija koje će pomoći u održavanju fer i poštenih izbora, rekao je da je „tri godine slušao obećanja o reformama i očuvanju integriteta izbora, ali da se ništa konkretno nije dogodilo“.
„Sve je stalo jer nema odobrenog budžeta. Budžet je blokiran. Zato sam prvo odlučio da se deblokira budžet, a zatim da se krenu pripreme za izbore. Vrijeme ističe, a izbori 2026. su već na vidiku“, kazao je visoki predstavnik.
Na pitanje hoće li BiH zahvaljujući novim tehnologijama imati najpoštenije izbore do sada, Šmit je izrazio nadu da hoće.
„Ne radi se o potpunom elektronskom glasanju, već o sistemu skeniranja i verifikacije – uključujući i provjeru otiska prsta – kako bi se osiguralo da glasa zaista onaj ko je registrovan za glasanje. Ovo bi svi trebali podržati“, objasnio je.
Komentarišući pitanje izmirenja duga prema slovenačkom „Viaduktu“, po presudi Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, za šta je takođe donio nametnutu odluku, Šmit je rekao da ga iznenađuje što je to pitanje ponovo aktuelno.
„Ova arbitraža traje već 15 godina, a konačna presuda donesena je u Vašingtonu 2021. godine. Do sada ništa nije plaćeno. Sada, kada sam omogućio da se dug izmiri iz sredstava namijenjenih Republici Srpskoj, koja je i napravila dug, pojavljuju se nove prepreke“, naveo je.
Dodao je da ako BiH ne ispuni svoje međunarodne obaveze, šalje lošu poruku potencijalnim investitorima.
„Ako neko sumnja u zakonitost ovog postupka, to treba detaljno istražiti. Međutim, postavljam pitanje zašto visoko plaćeni pravni zastupnici Republike Srpske nisu doveli u pitanje ovu arbitražu još 2021. ili 2022. godine? Sada svi trebamo raditi na rješenju i spriječiti dalju blokadu države, a ne stvarati nove probleme“, istakao je Šmit.
Na kritike iz Republike Srpske da njegove intervencije narušavaju dijalog i otežavaju saradnju na nivou Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik je odgovorio da su takve tvrdnje „licemjerne“.
„Kažu da im je bolje bez visokog predstavnika jer se ‘lakše dogovaraju’, a onda opet optužuju kada predsjednik RS Milorad Dodik odluči da više neće sarađivati. Moj savjet je – prestanite s praznim riječima i počnite raditi. Ako radite po zakonu, sve će biti u redu“, poručio je Šmit.
Na pitanje da li planira nametanje novih odluka u vezi sa Izbornim zakonom BiH, s obzirom na neprovođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“ i stalne zahtjeve HDZ-a BiH za promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH, Šmit je rekao da za sada ne priprema novu odluku.
Dodao je da je potpuno jasno da se moraju rješavati i pitanja vezana za presude Evropskog suda za ljudska prava, naročito ona koja se tiču nediskriminacije, kako bi se u Predsjedništvo BiH mogli kandidovati i oni koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata.
„To znači moguće izmjene Ustava, što je ranije već pokušavano kroz ‘Aprilski paket’ i pregovore u Neumu. Međunarodna zajednica, uključujući Evropsku uniju, spremna je pomoći, ali inicijativa mora doći od domaćih političkih aktera. Ja sam spreman da im u tome pomognem“, istakao je Šmit.
Na kraju, govoreći o tome što je BiH zbog neusvajanja Reformske agende izgubila preko stotinu miliona eura iz Plana za rast Zapadnog Balkana, visoki predstavnik je upozorio da je to „posljednje upozorenje“.
„Rok za narednih stotinu miliona eura je 30. septembar. Ako do tada ne bude napretka, BiH će pretrpjeti ozbiljnu štetu – ne samo finansijsku, već i u očima država članica Evropske unije. Evropska komisija je spremna da plati, ali ne želi plaćati za nerad“, zaključio je Kristijan Šmit.
