Za samo nekoliko dana rata, Izrael je ubio više od deset iranskih vodećih nuklearnih naučnika, eliminisao dobar dio vojnog vrha i napao ključne dijelove iranskog nuklearnog programa.
Piše: Emma Graham HARRISON The Guardian
To je bila snažna demonstracija izraelske vojne i obavještajne nadmoći, ali nije kritično oštetila široko rasprostranjen i snažno zaštićen iranski nuklearni program, u čemu se slažu izraelski vojni komandanti i međunarodni stručnjaci za širenje nuklearnog naoružanja.
Umjesto da zaustavi širenje nuklearnog naoružanja, izraelska oklada na upotrebu sile mogla bi natjerati Iran da ubrza svoje napore da dođe do bombe, ako se trenutni sukob okonča bez potpunog uništenja programa ili bez sporazuma s čvrstim kontrolama i širokim ovlastima za inspekciju.
Po riječima jednog izraelskog vojnog zvaničnika, izraelski početni napadi odgodili su za nekoliko mjeseci iransku sposobnost da „probije prag“ i napravi funkcionalno nuklearno oružje.
Ali američki obavještajci vjeruju da je Teheran bio udaljen do tri godine od sposobnosti isporuke oružja i da aktivno ne radi na pravljenju bombe, objavio je CNN u utorak – što čini tu odgodu relativno nebitnom.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je naredio napade jer je Iran bio na pragu posjedovanja nuklearne bombe. Ali čak i ako je to tačno, dosadašnji udari nisu kupili mnogo više vremena, a Izrael možda neće moći nanijeti trajniju štetu bez američke pomoći.
Ono što su napadi postigli je da su unijeli strah među iransko rukovodstvo i bijes među stanovništvo Irana. Mržnja koju mnogi Iranci osjećaju prema vlastitoj vladi nije ublažila užas raketnih udara u kojima su deseci djece ubijeni u svojim domovima, a izraelske naredbe za evakuaciju čitavih četvrti prizvale su mračnu sliku sudbine Gaze.
Izrael je razvio vlastiti nuklearni arsenal kao sredstvo odvraćanja, iako to nikada zvanično nije priznao – iako je to javna tajna. Mnogi u Iranu su uvjereni da im je potrebno isto, a ovaj rat će vjerovatno smanjiti javno nezadovoljstvo zbog troškova tih ambicija.
Nakon urušavanja regionalnih proxy snaga koje su služile kao zaštitni štit režima tokom protekle godine, unutar Irana je sve više pažnje posvećeno mogućnosti razvoja nuklearnog programa, rekla je Sima Shine, specijalist za Iran i bivša šefica istraživanja u izraelskoj obavještajnoj agenciji Mossad.
„Nikad nisam vidjela toliko govora o vojnoj nuklearnoj sposobnosti kao u posljednjih godinu i po“, rekla je Shine. Većina se fokusirala na iransku odluku da ne gradi bombu, a ne na njihovu sposobnost da to učine, ali odluka da se zadrže lako se može promijeniti.
„Ako se rat završi bez uništenja nuklearnog programa, dopuštajući Iranu da probije prag, vjerovatno će to i uraditi“, rekla je.
Zapadni vojni zvaničnik s iskustvom u regionu složio se da su izraelski napadi, iako predstavljeni kao preventivni udari, jednako vjerovatno podsticaj za širenje naoružanja. „Po mom mišljenju, ako budu imali kapacitet poslije ovoga, ići će najbrže što mogu do nuklearnog oružja.“
Najveća prepreka za vojno uništenje iranskog nuklearnog projekta je postrojenje u Fordowu blizu svetog grada Qoma, ukopano duboko ispod planine, izvan dometa i najmoćnijih izraelskih bombi.
U njemu se nalaze centrifuge i većina visoko obogaćenog uranija u zemlji, a jedine bombe koje bi ga mogle uništiti su američke najjače bombe za probijanje bunkera.
Usred izraelske euforije zbog učinka prvih napada, savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi upozorio je da izraelske odbrambene snage ne mogu same demontirati iranski nuklearni program.
„To se ne može postići kinetičkim sredstvima“, rekao je za izraelske medije. Vojska može umjesto toga stvoriti uslove za dugoročni sporazum, posredovan od strane SAD-a, koji bi potpuno blokirao iranski nuklearni program, dodao je.
Netanyahu je jasno stavio do znanja da bi radije imao američku vojnu saradnju nego diplomatsko rješenje, te je poticao Trumpa da napusti mirovnu politiku koja mu je pomogla da dođe na vlast. „Razumijem ‘America first’, ali ne razumijem ‘America dead’“, rekao je za ABC TV u intervjuu.
Izraelski lider sanja ne samo o uništenju nuklearnog programa, već i o promjeni režima u Teheranu. Ali sa svakom raketom koja pada na civilne oblasti, njegovi apeli iranskom narodu zvuče sve praznije.
„Potcjenjujemo psihološki uticaj rata u Gazi, uključujući i na Irance koji mrze [vlast]“, rekao je Vali Nasr, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Johns Hopkins.
Strah od izraelskih napada pojačan je zapadnom tolerancijom masovnih ubistava i ekstremnih vojnih taktika koje je bivši izraelski premijer Ehud Olmert opisao kao ratne zločine.
„Postojalo je uvjerenje da će međunarodni liberalni poredak držati Izrael pod kontrolom, da Evropa i SAD neće tolerisati da Izrael koristi svoju vojnu moć bez ograničenja“, rekao je Nasr. Povjerenje u tu sposobnost da se obuzda Izrael srušeno je u ruševinama Gaze.
Ako Trump na kraju odluči da se ne uključi u ovaj rat, a Iran bude spor u prihvatanju sporazuma koji bi ograničio njegov program, Izrael bi i dalje mogao imati vojne opcije za nanošenje trajnije štete u Fordowu.
ORI GOLDBERG: Stvarni razlog zbog kojeg je Izrael napao Iran
„Uvijek je postojala opsesija u Izraelu i u svijetu s bombardovanjem nuklearnih lokacija. Čak i ako je nemoguće uništiti Fordow iz zraka, postoje druge metode“, rekao je Alex Grinberg, analitičar i bivši istraživač Irana u obavještajnoj istraživačkoj jedinici IDF-a.
Izraelsko preuzimanje velikog dijela opsežnog nuklearnog arhiva vjerovatno mu je omogućilo pristup planovima za Fordow, što bi moglo olakšati onesposobljavanje pomoćnih sistema, blokiranje pristupa ili čak slanje specijalnih snaga da unište postrojenje u kopnenoj operaciji.
Prošle godine Izrael je poslao komandose specijalnih snaga da unište podzemnu Hezbollahovu fabriku raketa duboko u Siriji. Fordow je snažno branjen, ali kako Izrael sada tvrdi da dominira zračnim prostorom zapadnog Irana, mogao bi poslati elitne timove avionom C-130 kako bi pokušali upasti na lokaciju.
Uprkos Netanyahuovoj sklonosti kampanji fizičkog uništenja, sporazum o ograničavanju iranskih nuklearnih aktivnosti i kroz strogi režim inspekcija vjerovatno bi ponudio dugoročnije rješenje za zatvaranje iranskih nuklearnih ambicija, rekao je David Albright, predsjednik Instituta za nauku i međunarodnu sigurnost.
„Jedan od problema s izraelskom strategijom je taj što ako odu, ako prestanu bombardovati, Iran može obnoviti. I onda moraju ponovo početi bombardovati.“
