26.6 C
Mostar

DODIK SA ESCOBAROM: Republika Srpska će nastaviti sa prenosom nadležnosti

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izjavio je 8. novembra, nakon susreta sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta i specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan, da je jasno kako nema realnog osnova u vezi konflikta u Bosni i Hercegovini.

“Jasno da ni ja ni bilo ko rat kao opciju nije prizivao ni u jednom momentu. Saglasni smo da treba očuvati stabilnost i mir. Ponudio sam da svi oni koji zveckaju oružjem trebaju biti predmet brzih intervencija međunarodnih snaga i da niko ne smije upotrebljavati oružje protiv drugih”, kazao je Dodik.

Dodik je rekao kako Escobar poteze Republike Srpske smatra frustrirajućim, ali da će, uprkos tome “Republika Srpska nastaviti sa prenosom nadležnosti sa države na entitet”.

“Upoznao ga sa našim namjerama da će biti ustavne akcije, da nemamo namjeru da urušavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, nisam imao potrebu da se pravdam. Rekli smo da pripremamo dokumente oko osnovnih stvari. Rekli da ćemo povući naše saglasnosti oko Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) i Uprave za indirektno oporezivanje BiH u narednih šest mjeseci. Republika Srpska će nastaviti da brine o sebi, to je jedini način da očuvamo Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Dodik.

Kako je kazao, u ponedjeljak će nastaviti sa razgovorima sa koalicionim partnerima o prenosu nadležnosti, te najavio da u utorak, 9. novembra putuje u Tursku gdje će razgovarati sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

“Ja već imam sankcije SAD-a. Nismo pričali o sankcijama”, naglasio je Dodik.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (BiH) entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Iz Ureda Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH (OHR), za Radio Slobodna Evropa su izjavili krajem septembra da potvrđuju neupitnu opredijeljenost Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira za očuvanje teritorijalnog integriteta i temeljne strukture države BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

Također su podsjetili da, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, “entiteti imaju svoju ustavnu poziciju unutar države Bosne i Hercegovine, nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i da oni postoje samo na osnovu Ustava BiH”.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH su saopštili kako su teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom garantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom, a niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu.

Narodna skupština RS je nadležnost u oblasti odbrane prenijela na nivo BiH 1. septembra 2005. godine usvajanjem reforme odbrane.

Odluka, kojom je praktično prihvaćeno ukidanje Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske RS, te podržana njena transformacija u Oružane snage BiH od 1. januara 2006. godine, usvojena je dvotrećinskom većinom.

Zakon o odbrani BiH je usvojila Parlamentarna skupština BiH krajem septembra 2005. godine, “na osnovu člana III. 5. a) i člana IV.4. a) Ustava BiH”, a za ovaj zakon su glas dali i poslanici Dodikovog SNSD-a.

Oružane snage BiH broje oko 10.000 profesionalnih vojnika, a u osnovi su im tri pukovnije koje baštine tradicije Armije BiH, Vojske RS i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

VSTV BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine. Osnovni mandat mu je uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa na svim nivoima vlasti, uključujući imenovanje sudija i tužilaca i njihovo sankcioniranje.

Bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling je 2007. godine donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV kako bi ojačao efikasnost ove institucije kojoj je zadatak da sudstvo bude oslobođeno od političkog uplitanja u njegov rad.

Uprava za indirektno oporezivanje je državna samostalna upravna organizacija nadležna za primjenu i provedbu zakonskih propisa u vezi sa indirektnim oporezivanjem u Bosni i Hercegovini.

Uprava za indirektno oporezivanje u okviru svojih nadležnosti odgovorna je za naplatu i raspodjelu prihoda po osnovu uvoznih i izvoznih dažbina (carina), akciza, poreza na dodatnu vrijednost i svih drugih poreza zaračunatih na robe i usluge, uključujući i poreze na promet i putarine, ostalih prihoda i taksa, provedbu politike koju usvoji Vijeće ministara te otvaranje i vođenje jedinstvenog računa za prikupljanje i raspodjelu prihoda za račun države, entiteta i distrikta.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH je uspostavljena na osnovu zakona kojeg je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 29.decembra 2003. godine.

Na osnovu ovog zakona u 2004. godine došlo je da spajanja tadašnjih entitetskih carinskih uprava i Uprave Distrikta Brčko. Istovremeno s tim procesom formiran je i Sektor za poreze na državnom nivou, čiji je cilj bio razviti i provesti jedinstveni sistem poreza na dodatu vrijednost.

Kao datum osnivanja i početka rada ove Uprave smatra se 1. januar 2005. godine.

RSE, Foto: YouTube
- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno